Uloga i značaj

narodne čitaonice i knjižnice Novi Vinodolski kroz povijest

Narodna čitaonica i knjižnica osnovana je davne 1845. godine, na inicijativu novljanskog svećenika Josipa Mažuranića. U tom razdoblju ilirskog pokreta narodne čitaonice imale su prvorazrednu ulogu u  borbi protiv germanizacije i mađarizacije, odnosno produbljivanja nacionalne svijesti. Takvu ulogu imala je i Narodna čitaonica i knjižnica. Vrlo brzo je postala kulturno središte čitavog vinodolskog kraja, čijem je djelovanju zamah dao i rad slavnih Novljana-iliraca, braće Antuna, Ivana i Matije Mažuranića. Znamenita kulturna povijest Novog Vinodolskog ogleda se i u činjenici da je u ovom gradu donesen najstariji pravni kodeks, tzv. Vinodolski zakon, a također Novi je bio i značajno središte glagoljaške aktivnosti i pismenosti, stoga i ne čudi da je  u  takvom ozračju naprednih misli i kulture osnovana jedna od najstarijih čitaonica u Hrvatskoj. U njezinu «Ustavu», zapravo statutu stoje i sljedeći principi, koje moraju prihvatiti njeni članovi: «U ovo društvo pristupiti može svaki, bio on višega ali nižega stališa, bio on prosti ali izobraženi, samo da je drugač dobroga i poštenoga deržanja….Svakog sučlana tako, kano svoju Domovinu iskreno ljubi.» (1)

Ambiciozni društveni i kulturni angažman čitaonice presječen je terorom Bachova apsolutizma. Slom tog istog daje priliku za nastavak njene prethodne zamišljene djelatnosti.

Godine 1864. rad Čitaonice se obnavlja. Nabavljaju  se novine i časopisi ( «Obzor», «Narodne novine», «Vienac», «Pučki prijatelj», «Gospodarski list», «Naše blago», «Smilje»…), a nešto kasnije počinje djelovati i knjižnica. U to vrijeme  intenzivno se surađuje s ostalim čitaonicama Hrvatskog primorja, sa ponosom se ističe pristupanje u članstvo svakog novog člana, naročito uglednika. Čitaonica kreira mnoge političke i kulturne akcije; borba protiv mađarizacije, podupire se njegovanje narodnih običaja, posebice novljanskog kola i narodnih pjesama, kao i usmeno stvaralaštvo. 28 prosinca 1879. novljanska je Čitaonica postala jednim od utemeljitelja Matice hrvatske u Zagrebu. Godine 1899. prvi je put izabran knjižničar, umirovljeni svećenik Vinko Sokolić, a dvije godine kasnije knjižničar je ravnajući učitelj Makso Potočnjak koji stručno uređuje knjižnicu. Prije prvog svjetskog rata klerikalni krugovi u Novom zahtijevaju da se iz knjižnice uklone antiklerikalni listovi «Novi list» i «Pokret». Jedan dio članova tada  napušta Čitaonicu i formira Radničku zadrugu Sv. Nikole. 1919 obje se čitaonice spajaju u jednu. Godine 1937. zbog političke netrpeljivosti, članovi HSS-a osnivaju čitaonicu Seljačke sloge. Zbog sukoba s članovima seljačke sloge Narodna čitaonica prestaje s radom. Tada je u fondu imala 1322 knjige. Konačno 1941. godine gasi se rad Seljačke sloge, a obnavlja rad Narodne čitaonice u zgradi Frankopanskog kaštela u kojem i danas djeluje. Ulaskom talijanske vojnih snaga u Novi i proglašenjem Pavelićeve NDH, onemogućen je rad Narodne čitaonice te ona prestaje s radom 1943. godine. Čitaonica se tada smatrala središtem otpora. Najveći broj knjiga je uništen, a onaj mali dio sačuvanog fonda omogućio je otvaranje Čitaonice  odmah po završetku rata. Uz svesrdnu pomoć narodne vlasti i drugih institucija, već 1945. knjižnica je imala 827 knjiga. Već sljedeće godine zapošljava se knjižničar u stalni radni odnos, organiziraju se brojne kulturne aktivnosti, njeguje se pisana riječ i književno stvaralaštvo. Od 1965 godine Narodna čitaonica i knjižnica postaje samostalna s osiguranim izvorima sredstava. Knjižnični fond brojio je 8 858 naslova knjiga i 12 naslova periodike. Otvorena je bila cijeli dan od 8 do 20 sati i imala 504 člana. Pokreće se i izdavačka djelatnost, te Čitaonica postaje bitnom sastavnicom novljanskog kulturnog identiteta što ostaje i do danas. Ona je uz Muzej središnja kulturna institucija grada Novog Vinodolskog. Izdavačka djelatnost je sastavni dio njenih aktivnosti, pa tako Narodna knjižnica redovito izdaje Novljanski zbornik, kao i prozna i pjesnička djela zavičajnih autora. Prisutna je u obilježavanju svih kulturnih i ostalih događanja u životu grada po čemu je prepoznatljiva i izvan svoje sredine.

BLOG

Čitamo i pišemo

4. svibnja, 2016 in Novosti

Bruno Šimleša

U prepunoj Narodnoj čitaonici i knjižnici jučer se tražila stolica više. Razlog tome je predstavljanje najnovije knjige "Umjetnost života - Kako ovladati umijećem ljubavi", najčitanijeg domaćeg autora popularne psihologije -…
Read More
4. siječnja, 2016 in Novosti

Ledena priča Else i Ane

Dragi naši... umjesto uobičajene i redovne pričaonice u knjižnici ovoga smo puta izašli i napravili pričaonicu u Gradskoj galeriji Turnac koja je ujedno predstavljala i našu ledenu dvoranu. Naši volonteri…
Read More
6. svibnja, 2015 in Novosti

Noć knjige

Noć knjige, čijem smo se obilježava nju pridružili i mi bila je fenomenalna! ...a kako nam je bilo pročitajte u tekstu Novog Lista!
Read More
24. ožujka, 2015 in Novosti

Rak na duši

Prikaz knjige "Rak na duši" dr. Nele Sršen Već sam naziv knjige Rak na duši aludira na ono naše najdublje, najskrivenije u nama. Upravo ovom knjigom Nela Sršen poklanja nam…
Read More

KATALOG

Pretraga i rezervacije

ČITAONICA

dnevni i tjedni tisak, korištenje računala i interneta

Posjetite nas te u ugodnom ambijentu pročitajte ono što vas zanima iz dnevnog i
tjednog tiska, ili stručne časopise! U okviru knjižnice posjedujemo 3 računala
koje nudimo na korištenje posjetiteljima.

SAZNAJ VIŠE

DJEČJA IGRAONICA

pričaonica, glazbena igraonica

Koliko je važno djeci približiti važnost knjige?
Važnost čitanja?
Igraonica je namijenjena djeci predškolskog i ranog školskog uzrasta.

SAZNAJ VIŠE

IZDVAJAMO IZ

NAŠE NAKLADE

Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski uz svoju redovnu djelatnost i  svakodnevne kulturne zadatke,  bavi se i izdavačkom djelatnošću, kako bi što više doprinijela svestranijem unapređivanju kulturnog života u Novom Vinodolskom.

SAZNAJ VIŠE