UVOD
Narodna čitaonica i knjižnica svojom djelatnošću služi zadovoljavanju kulturnih i rekreativnih potreba stanovništva, poticanju i širenju općeg obrazovanja, stručnog i znanstvenog rada, informiranja, odlučivanja i demokratizacije društva.
Narodna čitaonica i knjižnica je obavijesno središte Grada Novog Vinodolskog koje svojim korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i obavijesti, a njezine usluge zasnivaju se na jednakosti pristupa svima bez obzira na dob, spol, profesiju, i društveni i drugi status.
VIZIJA
Vizija Narodne čitaonice i knjižnice Novi Vinodolski u razdoblju od tri godine je postati moderno informacijsko središte prepoznato od cjelokupne zajednice, te središte kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i glavni promicatelj i nositelj kulturne baštine kraja.
MISIJA
Prikupljanje, organiziranje i korištenje svih vrsta informacija na različitim medijima, kako bi se zadovoljile sve obrazovne, informacijske potrebe, te potrebe za osobnim razvojem, uključujući i potrebe vezane za slobodno vrijeme, kako pojedinca, tako i grupe. Važna misija Narodne knjižnice Novi Vinodolski je unapređivanje kulturnog i umjetničkog razvoja zajednice u vidu organiziranja kulturnih programa (likovne izložbe, promocije knjiga i čitanja, književni susreti ), s težištem na stvaranju i jačanju čitalačkih navika djece od rane dobi u vidu organizacije različitih pričaonica i igraonica, te poticanje izdavaštva posebice domaćih autora koji njeguju čakavski književni izraz, te stručnih izdanja vezanih za bogatu kulturnu baštinu vinodolskog kraja (Vinodolski zakon, Novljanski brevijar, glagoljaško pjevanje, Mažuranići; Matija, Antun, Ivan, Fran,Ivana itd.)Također je misija novljanske knjižnice biti ključan čimbenik u lokalnoj zajednici u sakupljanju, čuvanju i promidžbi lokalne kulture, narodnog običaja koji je postao kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
POVIJEST
Povijest novljanske knjižnice započinje 27. ožujka 1845. g. kada se osniva Narodna čitaonica Novi Vinodolski na inicijativu svećenika Josipa Mažuranića. Djelovanju Čitaonice zamah su dali braća Antun, Ivan i Matija Mažuranić. Zbog političkih pritisaka, predsjednik Josip Mažuranić premješten je u Otočac, pa Čitaonica ubrzo prestaje s radom.
Nakon pada Bachova apsolutizma, rad Čitaonice se obnavlja 17. prosinca 1864. g. Godine 1866. počasni član postaje Josip Juraj Strossmayer.
Članovi HSS-a 1937. g. osnivaju Čitaonicu Seljačke sloge. Ubrzo zatim, 26. rujna 1939. g., zbog sukoba s članovima Seljačke sloge, Narodna čitaonica prestaje s radom. Dvije godine poslije gasi se rad Seljačke sloge, a obnavlja rad Narodne čitaonice u istom prostoru u zgradi Frankopanskog kaštela, u kojem i danas djeluje.
Dio sačuvane građe omogućio je otvaranje Narodne čitaonice odmah nakon rata, 1945. g. Već 1965. g. Knjižnica postaje samostalna ustanova. Prostor se uređuje 1984. te potom 1995. kada je nabavljen novi namještaj.
Postojeće knjižnične usluge početkom 2002. g. obogaćene su mogućnošću pretraživanja interneta. Tijekom 2006. g. započinje projekt proširenja, uređenja i opremanja prostora, te se preuređena Knjižnica svečano otvara 4. svibnja 2007. g.
Uvjeti posudbe: 3 knjige na rok od 30 dana.
Korisnicima je na raspolaganju 17 naslova novina, tjednika i časopisa.
Knjižnične usluge: posudba knjiga, rezervacija, rad u čitaonici, fotokopiranje građe iz fonda Knjižnice, pretraživanje CD ROM-ova, pristup internetu, međuknjižnična posudba, informacije za turiste.
Knjižnični programi: književni susreti, izložbe, predstavljanja knjiga, pričaonice
Knjižnica je izdavač Novljanskog zbornika.
